Search

Poslovi koji izumiru i koji se rađaju u budućnosti

Updated: Apr 23

Bliži se kraj sezone godišnjih odmora. Većina ljudi koji su upravo završili fakultet započet će raditi u rujnu dok mnogi poduzetnici dovršavaju planove za ostatak poslovne godine. Ovo je uobičajeno razdoblje kada zaposlenici donose odluke o promjenama poslova ili dodatnom obrazovanju, dok poslodavci kreću u novi val zapošljavanja. Stoga mislim da bi moglo biti važno pružiti uvid u predviđanja potreba radnih mjesta u sljedećih desetak godina. Naime, dinamika promjena i potreba gospodarstva se nikada nije mijenjala kao sada, a promjene koje dolaze biti će puno brže nego ikada prije.


Sve veći procjep između potreba industrije i outputa obrazovnog sustava


Prošli tjedan je udruga izvoznika softvera CISEX po treću godinu zaredom zavapila da hrvatskim softverašima treba više od 2000 novih IT stručnjaka, kojih na tržištu nema. Iako hrvatska IT industrija bilježi kontinuiran iznadprosječan rast, zapošljava 16,5 posto više stručnjaka nego prošle godine, te ima najviše postotke porasta izvoza, izgleda da hrvatski obrazovni sustav to ne vidi. Naime hrvatske IT tvrtke mogu računati na tek 1000 inženjera koji izađu s odgovarajućih programa iz hrvatskog visokoškolskog sustava, što nikako nije dovoljno za potrebe industrije. Nažalost, odgovorne osobe su opet pronašle opravdanja zašto se broj upisnih kvota na STEM fakultete (znanost, tehnologija, inženjering, matematika) ne mijenja sukladno potrebama industrije. Time se iz godine u godinu stvara sve veći procjep između potreba industrije i stvaranja stručnjaka kroz obrazovni sustav, što Hrvatsku čini manje konkurentnom. S druge strane, neki akademici, političari i gospodarstvenici zagovaraju reindustrijalizaciju kao poluge za stvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj, iako zaposlenost u proizvodnji u razvijenom svijetu od osamdesetih godina kontinuirano pada za više od 10%, dok zaposlenost u uslužnim djelatnostima raste za 20%. Kad tome dodamo podatak da Njemačka, Amerika i Kina zamjenjuje radnike s mnogo učinkovitijim robotima, a EU predviđa potrebu 800.000 IT stručnjaka u sljedećem razdoblju, onda bi nam trebalo biti jasno gdje i kako kreirati nova radna mjesta.


Koji poslovi izumiru a koje nove poslove donosi budućnost


Za razliku od onoga što smo vidjeli tijekom 20. stoljeća, danas svjedočimo padu omjera zaposlenosti prema broju stanovnika, i vjerojatno je da će se taj trend ubrzano nastaviti. Ključni uzrok tome je sve veća primjena tehnologije, automatizacije i digitalizacije svih razina proizvodnje, usluga i poslovanja. Procesorska snaga računala udvostručuje se svakih 18 mjeseci i povećava 10 puta svakih pet godina. Proizvodnja u globaliziranom svijetu više ne ovisi o fizičkoj opremi i strukturi već se temelji na intelektualnom vlasništvu, organizacijskom kapitalu, sadržaju generiranom od korisnika, te ljudskom kapitalu. Stoga i pitanje: koji poslovi će izumrijeti a koji novi poslovi će proizaći u sljedećih desetak godina? Profesori s MIT-a procijenjuju da je 50% današnjih radnih mjesta moguće automatizirati ili digitalizirati tj. da bi mogli nestati. Sigurno je da će većina rutinskih poslova biti pod velikim pritiskom izumiranja kao na primjer: knjigovođe, putničke agencije i pravni vježbenici, samo su neki od njih.


Ali ima i dobrih vijesti! Digitalna tehnologija u mnogočemu nadopunjuje kreativnost. Kreativci na svim poljima i industrijama su traženi a biti će još i više traženi u budućnosti. Danas je najbolje vrijeme u povijesti za ljudsku kreativnost i inovativnosti, posebno za one koji ne žele doseći samo ljude u susjedstvu već milijune ljudi u svijetu. Svatko od nas će svojom kreativnošću i nadalje moći pobuditi globalni interes za kreativnom softverskom aplikacijom, pjesmom ili videom, što daje mnogima šansu svoju kretaivnost unovčiti u digitliziranom svijetu. Također, poslovi koji se temelje na međuljudskim odnosima kao na primjer motivatori, medicinske sestre ili njegovatelji, biti će više traženi nego danas. Zanimanja poput prodavača, menadžera ili poduzetnika imaju blistavu budućnost jer oni su ti koji će imati priliku stvoriti kontekst poslovanja i života u daljnjoj budućnosti.


Na kraju ću se podsjetiti razgovora s direktorom jedne međunarodne organizacije od prije 15ak godina, koji je rekao za jednog perspektivnog kandidata za posao kako ostavlja dojam kao da je šezdesetogodišnjak, jer je promijenio previše radnih mjesta što nije dobro za daljnji razvoj njegove karijere. Tada sam znao da je direktor u krivu a danas sam u to siguran. Karijera kao pojam, u smislu kakav je bio u prošlosti, više ne postoji. U budućnosti će se puno više ljudi baviti poduzetništvom, iako je ono još uvijek marginalizirano na većini fakulteta. Tvrtke će tražiti ljude s temeljnim obrazovanjem (ne nužno na području relevantnom za traženo radno mjesto), sposobnošću pronalaženja rješenja, te vještinama u upravljanju i stvaranju znanja; i to za bilo koju situaciju, neovisno o industriji ili sektoru. Pripremite se na vrijeme. Razvite naviku stalno i različito se obrazovati jer to je danas nužnije ali i pristupačnije nego ikada prije.



OKVIR 1:

Neki poslovi s visokim rizikom izumiranja u sljedećih 10 godina:

  1. Blagajnik / blagajnica

  2. Skladištar

  3. Telefonist (tele-podrška)

  4. Agent za turistička putovanja

  5. Poštar

  6. Dispečer

  7. Daktilograf

  8. Knjižničar

  9. Prevoditelj

  10. Taxist


Poslovi budućnosti za sljedećih 10 godina:

  1. Poljoprivrednik (eko-proizvodnja, niše)

  2. Poslovni dizajner

  3. Programer

  4. Startup poduzetnik

  5. Njegovatelj / njegovateljica

  6. Nutricionist

  7. Digitalni detektiv

  8. Liječnik / zdravstveni savjetnik

  9. Dizajner igara

  10. Foresighter (društveno-gospodarski Futurist)






#notes #typing #meeting

0 views

©2020 by Vedran Antoljak