Search

Design thinking...što je to?

Ako ste poslovna osoba zainteresirana za temu upravljanja inovacijama, menadžer odgovoran za nove proizvode ili usluge, ili ste poduzetnik koji pokušava pronaći rješenje za poslovni izazov, onda ste vjerojatno već čuli za Design Thinking. Trenutno najpopularniji način pronalaženja inovativnih rješenja promoviran od Sveučilišta Stanford, pojam Design Thinking predstavlja definiranih proces kolaboracije koji se može primijeniti za rješavanje složenih problema u svakodnevnom poslovnom svijetu, ali i u nizu različitih izazova. Ali ako ste osoba koja ne pripada u navedene kategorije, onda vas možda zanima što je to Design Thinking, pristup koji je pomogao kompanijama poput Apple-a, Samsung-a, Bank of America ili pak Starbucks-a da postanu i održe se kao najuspješnije na svojim područjima, te kako vama i vašoj organizaciji ovaj pristup može pomoći u pronalaženju inovativnih rješenja na efikasniji način.


Vratimo se na trenutak u 1879. godinu, konkretno na izum žarulje, sa potpisom velikog izumitelja i inovatora Thomasa Alve Edisona. Znajući da njegov izum ima potencijala, Edison se nije dao odvratiti od činjenice da postoji mogućnost da ideja ne bude opće prihvaćena radi kombinacije nedostatne infrastrukture te mentaliteta koji su tada prevladavali. Iz tog razloga, Edison je morao prilagoditi svoj način razmišljanja krajnjem korisniku njegova izuma. Njegova strategija pristupa inovacijama je od tog trenutka postala svojevrsna preteča modelu koji danas zovemo Design Thinking. Tako je Edison pristupajući vlastitom izumu iz korisničke perspektive putem razumijevanja i promatranja korisnika, oko inicijalnog patenta stvorio mrežu izmjenične struje, koja je u svaki dom donijela istinsku potrebu za korištenjem električne žarulje.


Sense Consulting već godinama primjenjuje pristup usredotočen na korisnika i njegove stvarne potrebe ali smo tek prije tri godine postali svjesni da se takav pristup zove Design Thinking. Prepoznajući kako Design Thinking za nas, naše partnere i klijente može biti mnogo više, odlučili smo se dodatno školovati na tu temu te se certificirati na najboljoj školi za Design Thinking – HPI School of Design Thinking, takozvani d.school. Iskustvo drugačijeg načina edukacije je samo po sebi bilo inovativno. Od početka smo kolege i ja bili zbunjeni jer tijekom treninga nismo dobili niti jedan pisani dokument ili prezentaciju, već je cijela metodika škole fokusirana na razmjenu znanja i vještina kroz međusobnu interakciju polaznika i mentora, na vizualan pristup analizi i maksimalno praktičan način oslanjajući se na konkretan zadatak. Naš zadatak je bio redizajnirati iskustvo posjete muzeju koji je naručen od strane Udruge muzeja. Podijeljeni smo u timove s pomno izabranim članovima različitih iskustava, znanja i vještina. Iako smo svi na početku edukacije bili jako skeptični da će ovakav tim moći biti funkcionalan te je tijekom implementacije izgledalo da nas aktivnosti ne vode prema cilju, iskustvo primjene Design Thinking-a, usmjeravanje mentora i inovativan način stjecanja vještina rezultirao je nevjerojatnim prijedlozima rješenja. Nakon nekoliko dana intenzivne suradnje i terenskog rada prolazeći kroz svih šest faza Design Thinking-a, timovi su predstavili naručiteljima inovativna poboljšanja iskustva posjete muzeju. Naručitelj je bio impresioniran te će odabrana rješenja primijeniti u praksi.


Što je Design Thinking?

Kako bi izbjegli nesporazume i usmjerili se na razumijevanje ovog pojma važno je naglasiti što nije Design Thinking! Prva reakcija ljudi koji prije nisu čuli za ovaj pojam u velikoj većini slučajeva poistovjetiti će Design Thinking izravno s dizajnerima. Ali Design Thinking nije samo način kako dizajnirati atraktivan oblik, odabrati odgovarajuće boje ili izraditi atraktivno pakiranje proizvoda. Ono nije linearan način pronalaženja rješenja namijenjen isključivo dizajnerima, niti je rezerviran samo za osobe kreativnih industrija. Design Thinking je multidisciplinaran pristup koji danas primjenjuju vodeće tvrtke, organizacije i vlade svijeta. Njima Design Thinking pomaže da novim pristupom i kroz suradnju osoba različitih profila i iskustva pronađu inovativna rješenja prvenstveno prilagođena čovjeku. Pritom Design Thinking uzima u obzir sve koristi tradicionalnog analitičkog pristupa te ga kombinira s intuitivnim procesom oslanjajući se na suradnju članova tima kroz niz jednostavnih koraka. Design Thinking je izrastao iz metodologije iteracije tj. ponavljanja koje koriste dizajneri pri izradi prototipa, s ciljem boljeg razumijevanja i predviđanja reakcije korisnika na novi proizvod ili uslugu. Design Thinking uzima u obzir cjelokupno iskustvo korisnika, te objedinjuje duboko suosjećanje s korisnicima, kolaboraciju različitih profila i ponavljanje do trenutka dok nismo zadovoljni s konačnim rezultatom, bio on proizvod, usluga, iskustvo ili poslovna strategija.


Steve Jobs je rekao kako dizajn nije samo kako nešto izgleda, već na koji način funkcionira. Kako bi mogli razumjeli primjenu Design Thinkinga usporedimo ga s tradicionalnim pristupom razvoja proizvoda ili usluga koji koristi većina tvrtki. U tradicionalnom pristupu, stručnjaci počinju s proučavanjem korisnika i kreiranjem inicijalnog proizvoda. Usredotočeni su na kvantitativnu analizu i statističke parametre u pronalaženju adekvatnog oblika i funkcionalnosti proizvoda. Potom se intenzivno radi na izradi „najboljeg mogućeg“ prototipa i dizajna pakiranja, koji tvrtka potom plasira na tržište. S druge strane, Design Thinking se usredotočuje na duboko razumijevanju korisnikovih potreba, te proučava kulturu i navike korisnika putem terenskog rada. Ovaj pristup se povezuje s korisnicima puno ranije kroz promatranje te u procesu pronalaženja rješenja upoznavajući korisnike s „dovoljno dobrim“ prototipom proizvoda ili usluge. Potom se proces ponavlja u kratkim i brzim ciklusima, kontinuirano poboljšavajući proizvod ili uslugu do trenutka kada korisnik nije zadovoljan. Ovaj pristup ne samo da daje bolji konačni rezultat, već se pokazao kao iznimno efektivan način osiguravanja prihvaćanja, financiranja i organizacijske podrške komercijalizaciji proizvoda ili usluge na tržištu. To je posebno važno kod inovativnih proizvoda prema kojima je menadžment organizacije u pravilu vrlo oprezan prema lansiranju novih proizvoda na tržište. Međutim, koristeći kratke i brze cikluse izrade prototipa te ponavljanja i vraćanje na prethodne koraka procesa, menadžment se kontinuirano upoznaje s izazovima izrade proizvoda ili usluge, njegovim poboljšanjima i prilagodbe povratnim informacijama budućih korisnika.


Zaključak

Design Thinking danas svakodnevno u svijetu primjenjuju najuspješnije tvrtke poput Applea, Samsunga, Pepsi-ja, Google, SAP, Toyote, Starbucks-a i Bank of America, te broj korisnika ove pristupa raste iz dana u dan. Nažalost, u Hrvatskoj osim Sense Consulting-a postoji samo stotinjak entuzijasta za inovacije koji se zanimaju za Design Thinking, te još manje tvrtki koje ga aktivno primjenjuju. Međutim, samo je pitanje vremena kada će se u Hrvatskoj ovaj pristup početi koristiti. One tvrtke i institucije koje smatraju inovativnost ključnom polugom razvoja zasigurno će razmisliti o primjeni Design Thinking-a u svom poslovanju, a Sense Consulting im stoji na raspolaganju za razvoj internih vještina i primjenu Design Thinking-a u pronalaženju rješenja za njihove poslovne izazove. U međuvremenu, vodeći hrvatski stručnjaci za inovativnost su se okrupnili kako bi organizirali konferenciju CORP2IN. Konferencija će okupiti vrhunske stručnjake za upravljanje inovacijama i iskusne Design Thinkere te će se održati 22.-23.11. u Zagrebu.

Neosporno je da Design Thinking pomaže tvrtkama, korporacijama ali i državnim organizacijama u pronalaženju efektivnih rješenja za složene poslovne izazove. Praksa najboljih organizacija u svijetu dokazuje kako Design Thinking pristup daje rezultate. Ovaj pristup ima dugoročan karakter i primjenjiv je u raznim područjima te osigurava tvrtkama brz i jednostavan put kreiranja inovacija. Kod vodećih međunarodnih korporacija Design Thinking predstavlja važnu aktivnost koja je u međuvremenu postala dio njihovog genskog koda, koja se koristi za strateško planiranje, razvoj proizvoda i usluga, i mnogim drugim aktivnostima. Stoga sve veći broj korporacija uviđa koristi Design Thinking-a za povećanje konkurentnost korporacije, njezin usmjereni razvoj te održiv i dugoročan rast. Na kraju vrijedi podsjetiti da je prije mnogo godina pionir industrijske revolucije Henry Ford rekao: „Ne možemo riješiti probleme za koje smo koristili isti način razmišljanja kao kada smo ih stvorili“.




Okivir 1.

10 stvari koje trebate znati o Design Thinkinga


1. Design Thinking je proces. Dizajn je pristup rješavanju složenih problema koji se odnosi na kolaboraciju i razumijevanje korisnika.


2. Design Thinking nije linearan. Tijekom procesa ne postoji samo izravan put od točke A do B. Umjesto toga, Design Thinking se prilagođava potrebama korisnika i uobičajeno je da se rješenje pojavi nakon mnogo obilaznica.


3. Design Thinking zahtjeva empatiju. Design Thinking pretpostavlja „ući u cipele“ korisnika, bilo da je kupac ili učenik. To znači vidjeti svijet kroz korisnikove oči. Pristup je usredotočen na potreba i navike čovjeka, uzimajući u obzir tehnologiju i poslovne specifičnosti.


4. Rješenje uzima u obzir kontekst. Dobra primjena Design Thinkinga uključuje promišljanja o kontekstu u kojem se nalazimo i promatrajući korisnike u tom kontekstu.


5. Design Thinking uključuje izradu prototipa. Dobra praksa Design Thinkinga podrazumijeva brzu izrado „dovoljno dobrog“ prototipa kako bi ga korisnik mogao isprobati.


6. Design Thinking vapi za kolaboracijom. Izvrstan dizajn ne može biti izrađen u vakuumu. Dizajn Thinking se temelji na radu timova iz različitih područja i s različitim vještinama.


7. Design Thinking zahtjeva otvoran um. Za motiviranje na ideje i drugačije razmišljanje moramo početi pitanjem "Što ako?". Ovaj pristup omogućuje nam da promislimo nepristrano o rješenjima. Tako se možemo kasnije uhvatiti u borbu s izazovima, ograničenjima i preprekama.

8. Design Thinking treba vremena. Teško je biti kreativan kada je to potrebno. Neka rješenja znaju uzeti puno vremena, te stoga morate omogućiti dovoljno vrijeme za razvoj rješenja.


9. Design utječe na poslovanje. Dizajn Thinking utječe na performanse i rezultate tvrtke. Design Thinking transformira pristup razvoju proizvoda ili usluga iz analitičko-kvantitativnog pristupa u pristupu čovjeku.


10. Design Thinking mijenja društvo. Dizajn Thinking može biti moćnije nego izgleda. Uzmite u obzir da je svaki predmet u vašem domu i uredu dizajniran. Koji od tih predmeta su dovoljno snažni da promijene način na koji svijet funkcionira? Razmislite o društvenim programima koji mijenjaju naše živote i svaki posao ili uslugu koja oduševljava korisnike. Oni su dizajnirani kroz mnogo razmišljanja, povratne informacije i ponavljanja.




Pokušajte percipirati vašu poziciju u budućnosti jer je za uspjeh i sreću važno imati poimanje, ideju i/ili plan za budućnost. Što su bolja naša predviđanja, to bolje možemo djelovati danas i tako postati spremniji za bolje sutra.


Okvir 2

Proces Design Thinking-a







1 view
 

©2020 by Vedran Antoljak