Search

KORPORATIVNI FORESIGHT: Izučavanje budućnosti ključno je za opstanak i razvoj korporacija

Updated: Apr 26

Jeste li se ikada zapitali zašto korporacije znaju propasti kada se ne uspiju dovoljno brzo prilagoditi promjenama u okolini? Da li vam je poznato da je prosječni životni vijek najboljih 500 američkih tvrtki pedesetih godina bio 75 godina a danas je 10? Da li znate da velike korporacije poput Siemensa, Volkwagena, Deutsche Banka, Philipsa ili Deutsche Telekoma kontinuirano ulažu u izučavanje budućnosti?


Sposobnost predviđanja utječe na naše ponašanje u budućnosti te je ključno za stvaranje i održavanje životnog stila pojedinca, grupe ili nacije. U današnjem svijetu, možda mnogo više nego ikada prije, nas zanima ne samo što se trenutno događa već želimo kontinuirano biti spremni za postizanje ciljeva koji stoje pred nama u budućnosti, te biti pripremljeni pronaći optimalan put do njih. Izučavanje budućnosti – Foresight – je sposobnost kojom relativno točno možemo predvidjeti buduća događanja ili trendove, te dobiti širok pogled na to kako će se određeni događaji odvijati u određenom razdoblju i kako možemo utjecati na njih.


Korporativni Foresight za uspješnost korporacija


Kada promatramo izučavanje budućnosti iz gospodarske perspektive, korporacije koje su okrenute prema budućnosti i planiranju izučavaju budućnosti kako bi temeljem predviđanja mogle razviti vještine i znanja i time brzo i učinkovito odgovoriti na buduće tržišne prijetnje i prilike. Međutim, prije nekoliko desetaka godina za većinu područja poslovanja, vrlo precizna i dugoročna predviđanja nisu bila moguća, a predviđanja budućih događaja i trendova su se temeljili isključivo na analizama podataka iz prošlosti. U današnjem svijetu sa brzo promjenjivim uvjetima, podaci o prošlosti nisu dovoljni za procjenu budućnosti. Oni mogu biti dostatni kod srednjoročnog strateškog planiranja (do 5 godina) ali za dugoročna planiranja (7, 10, ili 25 ili više godina) vodeće međunarodne korporacije služe se metodologijama izučavanja budućnosti – korporativnim Foresight-om. Foresight nije zamjena za strateško planiranje korporacije koje se temelji na podacima iz prošlosti i intuiciji, već ga nadopunjuje. Izučavanje budućnosti koristi visokom menadžmentu pri strateškog planiranju razvoja korporacije za područja gdje je dinamika promjena brza a razina inovativnosti visoka, a podaci iz prošlosti čine nepouzdan temelj za buduća događanja. Tako u nekim industrijama korporacije provode dugogodišnja istraživanja razvoja proizvoda i usluga, dok je istovremeno dinamika tržišnih promjena događa na mjesečnoj osnovi. Stoga u sve većem broju sektora prikupljanje i analiza podataka iz prošlosti nije dovoljna za korporativno planiranje budućnosti.


Kolika je važnost izučavanja budućnosti za korporacije ukazuje i činjenica da vodeće softverske kuće već neko vrijeme rade na razvoju Foresight metodologija koje se temelje na obradi velikih količina raspoloživih podataka i sofisticiranim algoritmima za njihovu obradu. U posljednjih nekoliko mjeseci istraživači su, oslanjajući se na podatke prikupljene iz prošlih događaja, simulacijama uspjeli točno predvidjeti rezultate glasovanja i nekih utakmica. Microsoft je za vrijeme nedavnog referenduma za nezavisnost Škotske testirao svoju metodologiju izučavanja budućnosti, a rezultat koji je softver izbacio bio je da postoji 84% šanse da rezultat referenduma bude „protiv“ – sukladno stvarnim rezultatima referenduma. Foresigth metodologije izučavanja budućnosti su još u fazi razvoja ali vidjevši ovaj primjer možemo biti sigurni bi one uskoro mogle biti spremne za tržište.


Ako pak analiziramo sektor malog i srednjeg gospodarstva, donedavno su Foresight istraživanja bila prakticirana isključivo kod velikih korporacija u vodećim državama EU i svijeta. Potreba za izučavanjem budućnosti nije bila relevantna za male i srednja poduzeća, iako je prepoznate vrijednosti koje ta poduzeća doprinose zapošljavanju, stvaranju vrijednosti, i inovacijama. Međutim, nedavna istraživanja ukazuju da mala i srednja poduzeća imaju značajnu potrebu izučavanja budućnosti. Razlog tomu nisu samo ciklusi dugoročnih strateških planiranja, već činjenica sve dinamičnije promijene tržišta i poslovnog okruženja i naglih promjena strategija kod konkurenata. Ipak, iako je korištenje Foresight-a kod malih i srednjih poduzetnika podcijenjeno, praksa pokazuje da ta poduzeća sve češće sustavno koriste pojednostavljen pristup izučavanja budućnosti kao podršku strateškom planiranju i upravljanju inovativnosti tvrtke.


Izučavanje budućnosti u Hrvatskoj


Ne postoje objedinjene informacije o primjeni Foresight-a u hrvatskim korporacijama. Međutim, poznato je da neke od najvećih korporacija, poput INA-e, provode aktivnosti izučavanja budućnosti u sklopu aktivnosti dugoročnog strateškog planiranja (na 25 godina) kako bi na taj način mogli što bolje pronaći scenarije u smjernice razvoja poslovanja. Poznato je da se Pliva redovito bavi izradom analiza scenarija koja imaju sva obilježja dugoročnog strateškog planiranja uz podršku rezultata izučavanja budućnosti. Ako pak pričamo o informatičkim, tehnološkim i telekom korporacijama koje djeluju u Hrvatskoj, tu postoji razmišljanje da je vrlo teško koristiti rezultate Foresight-a zbog vrlo brzih promjena koje se događaju u tehnologijama i na tržištima. Tako izgleda telekom korporacije u Hrvatskoj ne koriste Foresight metodologije pri strateškom planiranju, osim prema nekim informacijama Hrvatski Telekom, koji pri strateškom promišljanju koristiti rezultate izučavanja budućnosti Deutsche telekoma.


Da li se netko u Hrvatskoj bavi izučavanjem budućnosti? Naša analiza pokazuje da se u Hrvatskoj izučavanjem budućnosti aktivno nitko ne bavi na institucionalnoj razini. Do otprilike 2010. godine se temom izučavanja budućnosti bavio Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) koji je kao središnja točka za Foresight u Hrvatskoj organizirao i sudjelovao na događajima na temu Foresight-a. Ali HIT je od 2012. godine u likvidaciji dok je prije toga prenio svoje funkcije na BICRO i potom na HAMAG-BICRO koji izučavanje budućnosti ne spominje na svojim Internet stranicama.


Međutim, zadnjih godina se primjećuje povećani interes stručne zajednice i fragmentirane inicijative koje ukazuju da postoje pojedinci koji shvaćaju da bi primjenom predviđanja budućnosti izolirane državne politike i strategije mogle imate ključni temelj koji ih povezuje. A počelo je 1999. godine kada je skupina profesionalaca s raznih područja osnovala Zakladu 2020 – o čemu je snimljen i dokumentarni film „Hrvatska 2020“. Zaklada je osnovana s idejom uspostavljanja hrvatskog think-tank-a. Zaklada je 2001. godine u suradnji sa švedskom konzultantima započela s projektom izrade scenarija razvoja Hrvatske. Jedan od ciljeva je bio i stvoriti zajedničku platformu za nacionalni dijalog o izučavanju budućnosti te na taj način senzibilizirati javnost, uključiti sve društvene sfere i doći do zajedničke nacionalne vizije razvoja. Zaklada je uspjela okupiti vodeće domaće i strane znanstvenike i multidisciplinarne stručnjake a projekt je bio realiziran vlastitim sredstvima bez potpore vlade ali uz sudjelovanje nekih njenih članova. Ključni tim je brojio četrdesetak ljudi. Sam projekt trajao je od rujna 2001. do svibnja 2002, od kada prestaju aktivnosti Zaklade.


Danas u Hrvatskoj se osim pojedinaca-entuzijasta Foresight-om bavi i nedavno osnovana znanstveno-istraživačka udruga HISB|Hrvatski institut za studij budućnosti (eng. Croatian institute for futures studies). To je inicijativa je vodećih stručnjaka za Foresight iz akademske zajednice i privatnog sektora s ciljevima okupljanja svih drugih stručnjaka, znanstvenika i drugih zainteresiranih za to područje; sustavnog osvještavanja važnosti primjene Foresight pristupa za dugoročni i održiv razvoj Hrvatske; te pružanja podrške relevantnim institucijama države i privatnog sektora. HISB je dio globalne inicijative "Milenijski projekt" (eng. Millennium project) te je kao nacionalni partner prepoznao nužnost multidisciplinarnog djelovanja u izučavanju i upravljanju Foresight-om.


Zaključak


Neosporno je da izučavanje budućnosti može pomoći državama, korporacijama ali i malim i srednjim poduzetnicima. Praksa razvijenih zemalja dokazuje da izučavanje budućnosti predstavlja temelj za kreiranje smjernica društveno-gospodarskog razvoja države. Ona ima dugoročan karakter te usmjerava državne sustave kako bi postigli optimalni put razvoja. Kod vodećih korporacija izučavanje budućnosti važna je aktivnost čiji se rezultati uključuju u postupak strateškog planiranja, te stoga sve veći broj korporacija uviđa koristi koje pridonosi izučavanje budućnosti za konkurentnost korporacije, njezin usmjereni razvoj te održiv i dugoročan rast.


Na kraju, zbog svojeg sve važnijeg značaja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, izvještaji izučavanja budućnosti krojenih za poduzetnike (npr. Poduzetnički Foresight) za ključne sektore ili industrije mogao bi biti vrlo koristan ulazni parametar pri strateškom planiranju malih i srednjih tvrtki. Na primjer, takve usluge mogao bi poduzetnicima ponuditi Hrvatska gospodarska komora (HGK) kao dio stalnih usluga članovima. Na taj način bi se osigurao pristup Foresight rezultatima od strane hrvatskih tvrtki i korporacija kojima bi te informacije bile korisne pri razmatranju i izradi vlastitih strategija planova razvoja. Vjerojatno je da bi i Vlada mogla biti zainteresirana za takve Foresight izvještaje, dok bi HGK osigurao nepristran pristup izučavanju budućnosti te služio kao katalizator veze između privatnog sektora i izvršne vlasti koja kreira državne politike i strategije srednjoročne i dugoročne perspektive. U svakom slučaju, izučavanja budućnosti trebalo bi provoditi koristeći priznate metodologije te obveznim uravnoteženim sudjelovanjem privatnog i javnog sektora.



Okivir 1.

5 ključnih čimbenika za izučavanju budućnosti


Konačno, evo 5 ključnih pretpostavki za izgradnju preciznijeg i učinkovitijeg Foresight sustava:


1. Prikupite znanje. Što više znate o temi koju izučavate tim lakše ćete pronaći zajedničke obrasce i dodirne točke u svezi te teme. Pretražujte Internet, čitajte knjige, članke i znanstvene studije kako bi stekli što više znanja o temi koju izučavate.


2. Skupite iskustvo. Izravno praktično iskustvo vam donosi neku vrstu znanja i spoznaje koje se ne mogu naći u člancima ili knjigama. Pokušajte pronaći načine da se aktivno izlažite novim stvari i izgradite široki spektar iskustava iz kojih možete više učiti o izučavanoj temi.


3. Razmislite hipotetski. Igrajte se s vlastitim razmišljanjima. Zapitajte se koji su mogući uzroci i posljedice određenih situacija na koje ne morate nužno znati odgovor. Promislite "Da li je to logično ili moguće?" Koristite svoje znanje i iskustva iz točke 1 i 2.


4. Predviđajte manje promjene. Primjenom manjih predviđanja i onih niže razine rizika testirati našu sposobnost predviđanja. Ako imate li osjećaj da je neka investiciju stvarno dobra, onda uložite u nju samo malo i vidjeti ćete kako ona napreduje prije nego li uložite više. U idealnom slučaju, što više znanja i iskustva imate u nečemu, to će vam biti lakše izučavanje budućnosti za to. Ali svakako budite oprezni se ne upadnete u zamku „subjektivne realnosti“ na način da postanete pretjerano sigurni u nešto o čemu baš nemate dovoljno znanja i iskustava (morate biti iskreni prema sebi što je više moguće).


5. Igrajte se đavoljeg odvjetnika. Uvijek budite spremni kritično testirati vlastite pretpostavke. Pokušajte pronaći situacije u kojima nemate pravo ili u kojima vaša pravila ili dogme nisu točna. To vam može pomoći izoštriti razmišljanja i otkriti različite čimbenike koji mogu utjecati na situaciju koju prethodno niste uzeli u obzir.


Pokušajte percipirati vašu poziciju u budućnosti jer je za uspjeh i sreću važno imati poimanje, ideju i/ili plan za budućnost. Što su bolja naša predviđanja, to bolje možemo djelovati danas i tako postati spremniji za bolje sutra.


Okvir 2

Proces Foresight-a




Okvir 3

Metodologije Foresight-a


Cross-impact/ Structural Analysis (SA)

Delphi

Key/Critical technologies

Multi-criteria analysis

Polling/Voting

Quantitative scenarios/SMIC

Roadmapping

Stakeholder Analysis/ MACTOR

Benchmarking

Bibliometrics

Indicators/Time Series Analysis (TSA)

Modelling

Patent Analysis

Trend Extrapolation/ Impact Analysis

Backcasting

Brainstorming

Citizens Panels

Conferences/Workshops

Essays/Scenario Writing

Expert Panels

Genius Forecasting

Interviews

Literature Review (LR)

Morphological Analysis

Relevance Trees/ Logic Charts

Role play/Acting

Scanning

Scenarios

Science Fictioning (SF)

Simulation Gaming

Surveys

SWOT

Wild Cards & Weak Signals (Wi-We)




1 view
 

©2020 by Vedran Antoljak