Search

Vrijeme poslije krize: prilika ili neprilika za poduzetnike

Život i poslovanje na socijalnoj distanci značajno ograničava svakog poduzetnika u poslovnim aktivnostima te nameće niz dodatnih pitanja koja prije neki mjesec nisu postojala. Kakvo će biti novo stanje nakon krize? Koji naši dobavljači i kupci su preživjeli? Kakva je situacija u sektoru? Nema poduzetnika koji ne pokušava zamisliti situaciju na tržištu i okruženju nakon krize, te koji ne promišlja budućnosti nakon krize. Iako kod poduzetnika postoji veliki broj situacija koji pojedini očekuju, izgleda da se promišljanja tog razdoblja mogu fragmentirati u dvije paralelne nove stvarnosti.


U prvoj, onoj poželjnoj stvarnost pokušavamo sagledati sve mogućnosti i identificirati prilike koje možemo zamisliti u vremenu nakon krize, u kojem ćemo susresti velik broj etabliranih tvrtki iz predkriznog razdoblja kako se bore sa novom stvarnosti i time otvaraju prilike za inovativne tvrtke s novim poslovnim modelima. U toj novoj stvarnosti svaki poduzetnik koji vjeruje da će preživjeti krizu vidi veliku priliku za daljnji razvoj svog poslovanja i zauzimanje bolje tržišne pozicije u vremenu poslije krize. Primjerice, izazovi koje smo imali prije krize u pronalaženju talenata odjednom će biti riješeni jer velik broj otkaza koji se upravo dešavaju staviti će dovoljno talentiranih ljudi na tržište rada koje ćemo imati pristup. Takva poželjna nova stvarnost bila bi iznimno motivirajuća svim uspješnim poduzetnicima te im pružila priliku da brzo napreduju primjenom inovativnih poslovnih modela, te usluga i proizvoda prilagođenih značajno drugačijem poslovnom okruženju.


U onoj drugoj stvarnosti, i dalje ćemo vidjeti kako jaz postaje sve veći između manjih tj. srednjih gospodarstvenika nasuprot onih velikih. Naime, anketa udruge Glasa Poduzetnika od prije neki tjedan pokazala je da 93 posto malih i srednjih poduzetnika s postojećim rezervama ne može preživjeti više od tri mjeseca, dok samo 5 posto poduzetnika može preživjeti duže od šest mjeseci, koliko je izvjesno da će ova situacija trajati. Ovi rezultati su u najmanju ruku zabrinjavajući ali kada tome dodamo i to da je skoro polovica hrvatske radne snage, 600.000 zaposlenika uglavnom u sektoru malog i srednjeg gospodarstva, na minimalnoj plaći od 4.000 kuna, onda situacija postaje zastrašujuća. I u najoptimističnijem scenariju razdoblja nakon krize ovakve nove stvarnosti mnogi poduzetnici će jednostavno nestati. Oni otporniji izići će iz krize značajno oslabljeni i time je upitno koliko dugo će moći boriti se sa negativnom ekonomskom situacijom koja nas čeka poslije krize. Onaj manji dio uspješnih poduzetnika koji će imati snage i motivacije za tržišnu utakmicu biti će oni koji će stvarati novu vrijednost Hrvatske 2.0 tj. novog gospodarstva Hrvatske post-kriznog razdoblja. Neki od njih će postati tržišni lideri sektora i industrija koji će zamijeniti do prije krize etabliranih tvrtki i korporacija.


Međutim, vjerojatni pobjednici post-kriznog razdoblja biti će velike tvrtke koje su i prije krize bili tržišni lideri i koji imaju dovoljno financijske snage da kroz krizu dodatno sebi osiguraju vodeću poziciju na tržištu. Uz to, nastavno pred-kriznoj praksi Vlade RH u pomaganju tvrtki s velikim brojem radnih mjesta, za očekivati kako će upravo velike tvrtke dobivati najveće potpore i olakšice koje će biti još važnije i izdašnije u razdoblju poslije krize. Također možemo pretpostaviti da će Europska unija revidirati dijelove sljedeće financijske perspektive te značajnije usmjeriti svoja sredstva podrške prema većim tvrtkama. Za očekivati je da će EU kroz programe i projekte EU fondova za investicije u gospodarstvu biti efikasnije iskorišteni za razvoj od strane većih tvrtki, jer postoji vjerojatnost da male i srednje tvrtke neće imati snage za veće nove investicije niti kapaciteta za njihovu pripremu i provedbu.

U ovom trenutku poduzetnici nemaju mnogo izbora nego motivirati se zamišljajući poželjnu stvarnost koja će im pružiti prilike za povratak poslu i povratak prema profitabilnom i održivom poslovanju. U svakom slučaju, sigurno je da će poslovanje u Hrvatskoj, Europi i svijetu biti drugačije. Digitalna transformacija poslovanja je postala nužnost svake male, srednje i velike tvrtke. Agilnost u poslovanju stvara pretpostavke da se organizacija brzo i kontinuirano može prilagođavati novoj stvarnosti koja će uključiti stalne promjene i kontinuirane disrupcije na svakom tržištu. Svi poduzetnici moraju postati dio ove nove stvarnosti i njoj se prilagoditi. Najvažnije je prigrliti novu situaciju nakon krize, promatrati je na dnevnoj osnovi, te stalno se prilagođavati novonastalom gospodarsko-društvenom okruženju, pri čemu se nikako ne smijemo prepustiti starim načinima razmišljanja. Oni poduzetnici koji će to biti u stanju brzo napraviti i ugraditi u svoj poslovni genom, biti će lideri novog doba budućnosti.





#koronavirus #konzalting #poduzetništvo #poduzetnik #digital

8 views

©2020 by Vedran Antoljak