Search

Regulatorni Crowdsourcing – novi put za propitivanje propisa?

Updated: Apr 25

Nedavno je Vlada predstavila internetske portale e-savjetovanja s primarnim ciljem poticanja sudjelovanja građana i poduzetnika u postupku kreiranja hrvatskog regulatornog okvira i važnijih dokumenata. To znači da danas svaki građanin i poduzetnik ima mogućnost izravno komentirati i predložiti rješenja u postupku kreiranja ili modificiranja pojedinih propisa, dokumenata, strategija ili javnih politika. Time se i Hrvatska pridružila grupi naprednih zemalja Europe i svijeta koje potiču izravni demokratski pristup za kreiranje pametnijeg regulatornog okvira koji nazivamo regulatorni crowdsourcing.

Od 30. prosinca 2014. do 22. siječnja 2015. Vlada je putem specijaliziranog Internet portala provela prve dvije elektroničke javne rasprave koje spadaju u kategoriju regulatornog crowdsourcinga. Prvi dokument bila je uputa prijaviteljima za javne pozive “Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu”. Ovaj dokument je potaknuo sudjelovanje 49 zainteresiranih građana i poduzetnika u procesu komentiranja i predlaganja promjena. Oni su predali 142 komentara, ideja ili prijedloga od kojih je Ministarstvo za poduzetništvo i obrt u potpunosti prihvatilo njih 39, a djelomično prihvatilo njih 13. Odbijeno ih je ukupno 79, dok je ostatak njih primljen na znanje. Ovakva relativno visoka razina uključenosti hrvatske javnosti pokazatelj je spremnosti hrvatskog društvo za prihvaćanje tehnoloških rješenja i aktivno sudjelovanje u postupcima regulatornog crowdsourcinga.

Finski primjer dobre prakse Finska je jedan od najboljih primjera razvijene moderne izravne demokracije kroz sudjelovanje javnosti u regulatornom crowdsourcingu. Primjerice, Ministarstvo zaštite okoliša Finske objavilo je javni poziv građanima za sudjelovanje u kreiranju novog zakona o van-cestovnom prometu koji će propisati mjere kako zaštititi prirodu od takvog prometa, te kako vlasnicima zemljišta kompenzirati korištenje njihovog zemljišta za van-cestovni promet. S jedne strane, cilj poziva je bio identificirati na koje sve načine javnost može izravno doprinijeti društvenim promjenama, a s druge strane je iskorištavanje ideja građana u kreiranju propisa kojim će biti zadovoljni te koji će im biti korisni. Projekt se odvijao u dvije faze od kojih je svaka trajala dva mjeseca. U prvoj fazi su se prikupljali dojmovi, iskustva i problemi građana vezanih uz van cestovni promet, a u drugoj fazi građani su predlagali ideje za rješavanje prvotno identificiranih problema. Građani su aktivno sudjelovali te je generirano više od 340 ideja, 2.600 komentara i 19.000 glasova. Povećani interes građana bio je rezultat uspješne provedbe crowdsourcinga i aktiviranja javnosti. Obzirom da je projekt bio uspješan, Finska je nastavila s primjenom regulatornog crowdsourcinga za niz drugih propisa.

Iako je Finska uistinu uspješna u novom načinu razmišljanja, uključivanja javnosti i kreiranja regulatorne politike, na Islandu je cijela nacija sudjelovala u kreiranju novog ustava. Naime, nakon državnog bankrota 2011. godine Island se odlučio na pilot projekt regulatornog crowdsourcinga. Osnovana je grupa od 1.000 slučajno odabranih ljudi, od kojih je 25 postalo koautorima novog ustava koji je na kraju postupka parlament usvojio. Građani su slobodno komentirali ustavne nacrte koji su se redovno objavljivali na posebnoj internetskoj stranici, a jedini kriterij je bio da u grupi nema niti jednog političara. Ovaj pilot projekt pokazao je smjer kojim želi ići Island te ukazao na mnoge detalje koji su ključni za uspješnu provedbu regulatornog crowdsourcinga.

Hrvatska drži korak s naprednim zemljama O konkretnim pokušajima crowdsourcinga u javnom sektor pisali smo u jednom od prošlih brojeva Lidera gdje smo naveli primjere iz nekoliko istarskih gradova. Grad Pula je na svojim Internetskim stranicama objavio detalje gradskog proračuna, ponudivši građanima putem e-konzultacija mehanizam za davanje prijedloga trošenja novca. Ovakav pristup je u Hrvatskoj iznimka, jer se donedavno crowdsourcing nije na taj način koristio u Hrvatskoj. Međutim, potencijal za izravnu demokraciju prepoznala je Vlada te je nedavno predstavila uslugu e-savjetovanja kroz Ministarstvo uprave tj. Ministarstvo poduzetništva i obrta. Vlada je tako postavila temelje za regulatorni crowdsourcing u Hrvatskoj kakav se može naći u nekim naprednijim državama Europe i svijeta. Internet portali e-savjetovanja – esavjetovanja.gov.hr i esavjetovanja.minpo.hr – omogućuju uključivanje građana i poduzetnika u postupak donošenja zakona, drugih propisa, važnih dokumenata i akata. Na taj način Hrvatska je pokrenula ključni mehanizam koji jača suradnju javne uprave sa zainteresiranom javnosti, te u obzir uzima mišljenje mnoštva. Iako bi bilo jednostavnije kada bi postojao samo jedan središnji portal za crowdsourcing svih regulatornih aktivnosti Vlade, kroz ova dva preklapajuća Internet portala građani i poduzetnici su dobili kanal izravne komunikacije s ministarstvima koja kreiraju prijedloge propisa. Javnost sada ima mogućnost izravno utjecati na promjenu regulatornog okruženja koji iz zanima. Također, kroz mogućnosti e-savjetovanja potencijalno se smanjuje potreba za referendumima, kao financijski najskupljim alatom izravne demokracije. S druge strane, na ovaj način lakše se može stvoriti jednostavnije administrativno okruženje s manje prepreka za poslovanje.

Tehnologijom za bolju demokraciju Krajnji cilj primjene regulatornog crowdsourcinga je iskoristiti snagu kolektivne svijesti, znanja i potreba u korist stvaranja pametnijeg regulatornog okvira. Svaki član zajednice tako ima priliku za aktivno i izravno sudjelovanje u osmišljavanju prijedloga propisa, i komentiranju te predlaganju njihovih promjena trenutno na razini središnje vlasti, ali s vremenom vjerojatno i na razini propisa lokalne samouprave. Pri tome lokalna vlast mora stvoriti uvjete za sudjelovanje javnosti u najvećoj mogućoj mjeri i pokušati je uključiti gdje god je to moguće. Tako već danas kao pojedinci možemo iz udobnosti vlastitog doma putem internetskog portala utjecati na kreiranje propisa i regulatorne politiku naše zemlje. Primjenom e-savjetovanja sada imamo mehanizam da preko Interneta ponudimo prijedloge za poboljšanje, primjerice, Zakona o radu. Na portalu će se tako službeno zabilježiti svaka našu ideja, sugestija ili glas za postojeće prijedloge. Ovo je velika prilika za svakog od nas sudjelovati u kreiranju vlastite budućnosti, a sve preko nekoliko internetskog rješenja koji se nudi. Iako dio građana sigurno ne vjeruje u ponuđenu mogućnost e-savjetovanja, na nama je da se uistinu uključimo i ne razmišljati na način da se nas to ne tiče. Pogodnosti uključivanja javnosti u kreiranje politike je višestruko, kako za građane tako i za Vladu. Vlada pritom ima priliku ojačati povjerenje javnosti, ali kako bi to postigla ona treba pokazati da se promjene uistinu događaju, te uvažiti dane mišljenja i prijedloge na isti način kao što to čini u konzultacijama s institucijama poput HGK, HUP-a ili drugih dionika u postupku izrade prijedloga propisa. Kada jednom građani shvate moć regulatornog crowdsourcinga, nema sumnje da će se još aktivnije uključiti u taj proces, a tada možemo očekivati stotine dobrih ideja i prijedloga za svaki propis koji se priprema ili mijenja. U tom procesu jedni od drugih uče, informiraju se, te kreiraju mogućnosti za bolji život i poslovanje. Novi modeli i pristupi u tradicionalnim poslovima javne uprave se primjenom tehnologije mijenjaju brže nego ikad prije i ključno za napredak Hrvatske je otvorenost i prihvaćanje novih alata i primjene tehnologije koja ojačavaju suradnju javnosti s javnom upravom. OKVIR 1. Različite perspektive primjene regulatornog crowdsourcinga (javne konzultacije) ZA Primijenjena izravna demokracija – zastupnici u parlamentu su podložni utjecaju interesnih grupa Visoka transparentnost i otvorenost Niska cijenu pripreme i provedbe regulatornog crowdsourcinga Poticanje dojavljivanja, 'zviždača' i identifikacije inovativnih rješenja Primjena visoke tehnologije i Interneta Nizak trošak prikupljanja podataka od dionika / budućih korisnika Poticanje sudjelovanja onog dijela populacije koji do sada nije mogao biti uključen u postupak Poticanje 'reformskog mentaliteta' Privlačenje decentraliziranih stavova i Poticanje na raspravu svih zainteresiranih strana Edukacija javnosti i javne uprave razmjenom ideja i prijedloga rješenja sudionika PROTIV Upitna razina uključivanja javnosti – izravni oblik uključivanja u javne rasprave može biti neprihvaćen od javnosti (npr. „strah od tehnologije“) Upitna kvaliteta i provedivost ponuđenih rješenja Otvaranje prostora za tvz. „tehnološki mobing“ javnosti Olakšano sudjelovanje potencijalnih 'gubitnika' može voditi prema status-quo situaciji Umanjen potencijal sudjelovanja zbog nedostatka interesa ili vremena zainteresiranih dionika Potencijalna mogućnost manipulacije kroz predlaganju istih rješenja od strane članova iste interesne skupine Donošenje zakona je vrlo zahtjevan postupak kojim se bave stručnjaci. OKVIR 2. Javne rasprave na portalu esavjetovanja.gov.hr Otvoreni propisi u za raspravu (2): Nacrt prijedloga Zakona o sportu (Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta) Nacrt prijedloga nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti i akcijskog plana za njezinu provedbu (Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost) Dokumenti za koje je obavljen postupak javne rasprave (2): Upute za prijavitelje: Izgradnja proizvodnih kapaciteta i ulaganje u opremu (Ministarstvo poduzetništva i obrta) Upute za prijavitelje: Ulaganje u proizvodnu tehnologiju (Ministarstvo poduzetništva i obrta) OKVIR 3. Lekcije iz Finskog primjera regulatornog crowdsourcinga Javnost sudjeluje na konstruktivan način. Javnost je svjesna mogućnosti utjecanja na propise putem regulatornog crowdsourcinga. Regulatorni crowdsourcing je platforma gdje sudionici uče iz ideja i prijedloga drugih. Regulatornim crowdsourcingom se stvara bazu znanja. Javnost je pametna. Glas manjine nije izgubljen.


0 views
 

©2020 by Vedran Antoljak