Search

Pametna regulativa CROFIT – kako do 3-6 milijardi kuna ušteda za gospodarstvo

U nizu rasprava na temu planiranih reformi i proračuna Vlade, jedna inicijativa kojoj daju potporu sve vodeće političke stranke, poslodavci, udruge, i šira javnosti, može značajno potaknuti prihodovnu stranu proračuna bez bolnih rezova ili odricanja. Pametna regulativa – CROFIT – je inicijativa koja će hrvatske propise i administrativne procedure učiniti jednostavnijim, razumljivijim i povoljnijim donoseći hrvatskom gospodarstvu uštede od 3 do 6 milijardi kuna.

Ne prođe ni tjedan dana, a da se u medijima ne objavi članak ili reportaža o tome kako se neka mala, srednja ali i velika tvrtka susreće s apsurdnim, preklapajućim i dupliciranim propisom ili besmislenom i nepotrebno složenom administrativnom procedurom. Tako odnedavno novi Zakon o računovodstvu obvezuje poslodavce ovlastiti osobu koja će likvidirati svaki račun pečatiranjem. Isti zakon nameće poslodavcu dodatne troškove i kroz obvezu duljeg roka čuvanja dokumenata. Naime, račun poslan emailom ne smatra se vjerodostojnom ispravom pa ga je stoga nužno isprintati na papir te likvidirati pečatom. Takav račun potom poslodavac mora čuvati 11 godina pri čemu nije dozvoljeno voditi arhivu u elektroničkom obliku, već je valjana jedino kopija u papirnatom obliku. Primjer nepotrebnog administrativnog opterećenja nalazimo i u pravilniku koji od poslodavaca, osim već standardnih evidencija radnika i radnog vremena, zahtijeva i vođenje evidencije korištenja dnevnih i tjednih odmora. Ova obveza donosi dodatan trošak vremena poslodavcu, a i sama je po sebi kontroverzna iz perspektive zaštite privatnosti s obzirom na to da traži od poslodavaca evidentiranje vremena zaposlenika izvan radnog vremena, tj. onog koje zaposlenik privatno koristi.

Pametna regulativa u EU i svijetu Loših propisa i nepotrebnih administrativnih procedura koje koče gospodarstvo ima svaka država bez obzira bile ona visoko razvijena (npr. SAD, UK, Njemačka) ili zemlja u razvoju (npr. Makedonija, Armenija, Vijetnam), a njihov broj se mjeri u stotinama i tisućama. Oni predstavljaju administrativna opterećenja u koja spadaju, među ostalim, sve zastarjele, suvišne, duplicirane i iritantne zakonske obveze koje gospodarstvu neopravdano nameću visoke troškove poslovanja. Uspostavom sustava pametne regulative, umjesto da troše resurse na ispunjavanje ovih obveza, poslodavci bi ih mogli uložiti u razvoj poslovanja i stvaranje uvjeta za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Međunarodni stručnjaci za regulatornu reformu procjenjuju ukupnu visinu administrativnih opterećenja jedne države na 3-7% BDP-a. Stoga su vodeće države svijeta prepoznale administrativno rasterećenje kao ključni preduvjet rasta. Europska unija je u razdoblju od deset godina smanjila administrativna opterećenja za 33% i stavila van snage 6.100 propisa, što je dovelo do 41 milijardi eura ušteda za EU gospodarstvo. Južna Koreja, danas jedna od vodećih tehnoloških država svijeta, započela je regulatornu reformu 1990., a prvi korak bio je smanjenje administrativnog opterećenja. Sedam godina poslije učinci reforme pokazali su se u obliku milijun novih radnih mjesta, 36,5 milijardi dolara stranih investicija, te 18,7 milijardi dolara administrativnih ušteda. Južna Koreja i danas nastavlja provoditi sustav pametne regulative zahvaljujući kojem već niz godina uspješno održava svoju visoku poziciju na DoingBusiness ljestvici najboljih svjetskih poslovnih okruženja. Sličan uspjeh postigle su mnoge države. Primjerice, Armenija je skočila za 23 mjesta i ušla u top 35 zemalja za jednostavnost poslovanja. Makedonija je u 2011. postala najbolji reformator na svijetu skokom s 92. na 38. mjesto na DoingBusiness ljestvici, a Austrija je uštedjela 1 milijardu eura gospodarstvu i umnogome zahvaljujući reformi zadržala poziciju najzaposlenije članice EU.

Hrvatski regulatorni sustav Hrvatska posjeduje značajna iskustva u provedbi dijelova pametne regulative. Sve je započelo prije više od deset godina s obvezom procjene učinaka propisa na državni proračun za svaki novi propis, a 2007. godine je slijedio HITROREZ koji je preporučio Vladi pojednostavljenje 55% gospodarskih propisa. Međutim, samo 30% preporuka je provedeno do 2009. godine kada je Svjetska banka (FIAS) izmjerila 450 milijuna kuna ušteda proizašlih iz Hitroreza. Potom je 2012. donesen Zakon o procjeni učinaka propisa koji i danas važi, ali se provodi na manje od 5% novih zakona. Također, Standard Cost Model (SCM) je postao standardna metodologija mjerenja administrativnog troška hrvatskih propisa, te je 2015. donesen Akcijski plan za smanjenje administrativnih opterećenja za 20% u 2016., u sklopu kojeg su provedena dva pilot-projekta SCM-a na sedam područja s dobrim rezultatima. Međutim, hrvatsko gospodarstvo je još uvijek jako sputano administrativnim opterećenjem koje se procjenjuje na 10-23 milijardi kuna, a fragmentirane aktivnosti rasterećenja nisu poveze u sustav koji bi značajnije poboljšao poslovno okruženje. Stoga je i u izvješću Europske komisije za Hrvatsku s kraja 2015. posebno istaknuto da su veliko administrativno opterećenje i nefleksibilno poslovno okruženje ključne prepreke rastu gospodarstva. Znajući pritom da je primarni kriterij ulagača jednostavno administrativno okruženje i predvidivost regulatornog sustava, Hrvatska kao država ne kotira dobro kao ulagačka destinacija za domaće i strane investitore. Stoga se postavlja pitanje kako riješiti ove probleme?

Pametna regulativa - CROFIT Udruga Lipa je predstavila javnosti inicijativu Pametne regulative (CROFIT), reforme koja se ne temelji na rezanju proračunskih sredstava ili smanjivanju prava, već želi učiniti i održati hrvatske propise i procedure razumljivijim, jednostavnijim i povoljnijim. CROFIT je sustavan pristup mjerenju i praćenju propisa i procedura s ciljem smanjenja troškova za gospodarstvo uz očuvanje javnog interesa. Sustav CROFIT-a ima dva primarna zadatka: mjeriti administrativni trošak važećih propisa primjenom SCM metodologije i predložiti Vladi njihova pojednostavljenja, te osigurati učinkovitu procjenu učinaka svih novih propisa prije njihovog donošenja (PUP). Prijedlog se temelji na pet uzajamno povezanih i nerazdvojivih komponenata: uspostavi Ureda za pametnu regulativu pri Vladi; primjeni SCM metodologije na sve gospodarske propise; uspostavi e-registra propisa i administrativnih procedura; uspostavi internetskog portala za prijavu administrativnih prepreka; digitalizaciji svih javnih usluga. Uspješnom provedbom pametne regulative Hrvatska može ostvariti dodatan rast BDP-a i porast izvoza, ali i povećanje povjerenja poduzetnika i građana u javnu upravu i Vladu.

Provedbom pametne regulative za smanjenje opterećenja od 25% do kraja 2017. godine Vlada može ostvariti uštede gospodarstvu od 3-6 milijardi kuna. Time može povećati konkurentnost i potaknuti rast hrvatskog gospodarstva te povećati investicije. Pri tome treba istaknuti da je uspostava i provedba CROFIT-a višestruko isplativa, jer za svaku kunu uloženu u sustav, hrvatsko društvo dobiva 133 puta toliko (ROI). Na kraju, kao stručnjak za regulatornu reformu, kada bi bio u poziciji dati jedan savjet Vladi RH, onda bi to bio isti savjet koji sam dao drugim vladama za koje sam radio u šesnaest zemalja: pametna regulativa je najisplativija reforma koja donosi brze i mjerljive rezultate, a ne zahtijeva bolne rezove ili odricanja. By implementing Smart regulations - CROFIT, the government creates better environment for businesses, attracts more investors, increases citizens' confidence – and all of that with spectacular ROI! OKVIR 1. Tri ključna čimbenika uspješnosti i održivost CROFIT-a 1. Što je Ured za pametnu regulativu bliži premijeru, to će reforma biti uspješnija – središnji Ured pod nadzorom premijera osigurava uključenost javne uprave u provođenju reforme, otklanja eventualnu samovolju, te potiče pridržavanje planu i rokovima provedbe CROFIT-a 2. Uključenost poslovnog sektora u pametnu regulativu – privatni sektor je spreman uključiti se samo ako prepozna stvarnu želju Vlade za regulatornom reformom 3. Uspostava elektroničkog repozitorija propisa i administrativnih procedura – važeći su samo oni propisi i administrativnih procedure koje se nalaze u javnom e-registru OKVIR 2. Koristi koje imaju države koje provode pametnu regulativu Koristi za gospodarstvo Koristi za tvrtke i investitore Koristi za Vladu i javnu upravu • Više mjesto na rang listi DoingBusinessa • Porast svih investicija (domaćih + stranih) • Veća konkurentnost gospodarstva • Smanjenje administrativnog opterećenja 25% • 3 – 7 milijardi kuna uštede • Društveni povrat najmanje 100 puta • Predvidiva i jednostavnija birokracija – brže, jeftinije i manje rizično • Viša transparentnost regulatornog sustava = manje diskrecije i interpretacije • Niži administrativni troškovi – manje resursa potrebnog za sukladnost s propisima i obavljanje administrativnih procedura • Kvalitetniji propisi – povećanje sukladnosti tvrtki s propisima • Povećanje povjerenja građana u javnu upravu • Bolji imidž Vlade RH u očima poreznih obveznika OKVIR 3. Uspješni projekti pametne regulative


2 views

©2020 by Vedran Antoljak