Brža i učinkovitija: AI može preporoditi hrvatsku javnu upravu

U svijetu u kojem se sve neprestano i brzo mijenja, javna uprava zaostaje sputana zastarjelim procesima, birokratskim preprekama i sporom modernizacijom. No, promjene su neminovne. Umjetna inteligencija (AI) i automatizacija omogućuju javnoj upravi značajniji napredak u pružanju usluga građanima i tvrtkama, skraćujući administrativne procedure, pojednostavljujući propise i ubrzavajući procese. Primjeri iz država EU i svijeta pokazuju kako je uvođenje AI-a ključno za povećanje učinkovitosti javne uprave, stvaranje snažnijeg gospodarstva i konkurentnosti države.

Američki pristup digitalizaciji javne uprave

Vlada SAD-a posljednjih godina aktivno radi na modernizaciji javne uprave, a dodatno se ubrzala nakon dolaska novog predsjednika i osnivanja Ureda za učinkovitost javne uprave (DOGE). Ovaj ured  razvija AI rješenje koje bi trebalo postati temelj poboljšanja usluga američke javne uprave. Primjena AI-a u javnoj upravi SAD-a bi do 2030. godine trebala smanjiti troškove administracije za 25%, što bi moglo rezultirati uštedama od preko 200 milijardi dolara godišnje. Implementacija AI rješenja u izdavanju dozvola, obradi poreznih prijava i rješavanju regulatornih zahtjeva samo su neke od usluga koje će biti potpomognute rješenjima umjetne inteligencije.

Europske inicijative u primjeni AI-a u javnoj upravi

Dok SAD predvodi s velikim budžetom i privatno-javnim partnerstvima, EU također intenzivno radi na primjeni AI-a u javnoj upravi. Jedan od istaknutih primjera dolazi iz Estonije, koja je već godinama prepoznata kao lider u digitalizaciji uprave. Uvođenjem AI sustava za optimizaciju zakonodavnih procesa, estonska javna uprava uspjela je ubrzati donošenje novih propisa i prilagođavanje postojećih regulativa stvarnim potrebama građana i poduzetnika. Tako AI sustavi analiziraju postojeće propise, predviđaju potencijalne pravne prepreke i nude prijedloge za unapređenje propisa, čime se značajno smanjuje birokratsko opterećenje. AI tako analizira tisuće pravnih dokumenata i predlaže njihove izmjene, kako bi se uskladili s najnovijim potrebama suvremenog gospodarstva. Rezultat primjene AI-a na ovom području omogućio je 40% brže donošenje novih propisa nego prije uvođenja AI-a, dok su administrativni troškovi smanjeni za 30%. Nadalje, AI sustavi su pomogli u kreiranju jasnijih i jednostavnijih propisa, olakšavajući poslovanje tvrtkama i povećavajući pravnu sigurnost.

Hrvatska i potencijal za poboljšanje

Hrvatska javna uprava je još uvijek u ranoj fazi uvođenja AI u javnu upravu, te zaostaje za većinom europskih zemalja kada je riječ o automatizaciji i primjeni AI-a. Prema izvještaju Europske komisije o digitalnoj ekonomiji i društvu (DESI), Hrvatska se 2023. godine nalazila pri dnu ljestvice digitalne spremnosti javne uprave. Unatoč određenim pomacima, poput sustava e-Građani, mnogi administrativni procesi i dalje zahtijevaju fizičku prisutnost građana i poduzetnika, dugotrajno čekanje te nepotrebno komplicirane procedure. Usprkos tome, Hrvatska javna uprava još nedovoljno prepoznaje prilike za poboljšanja usluga koje pruža AI, te stoga tijela javne uprave nisu dovoljno usmjerena na implementaciju AI-a u svoje poslovanje. Projekti uvođenja AI u hrvatski javni sektor su vrlo rijetki u usporedbi s drugim europskim državama. Dok se u nekim resorima koriste osnovni digitalni alati, većina procesa ostaje analogna i sporija od prosjeka EU. Ministarstva i druga tijela državne uprave ne koriste AI kako bi optimizirali administrativne procedure, poboljšali propise i time smanjili administrativno  opterećenje, a posebno zabrinjava izostanak edukacija dužnosnika i službenika na području primjene AI u poslovanju. Takav pristup ne samo da usporava razvoj javnih usluga već otežava poduzetnicima i gospodarstvu pristup bržim i efikasnijim rješenjima, potrebnima za stvaranje konkurentnosti. U eri AI-a gdje je brzina ključni čimbenik uspjeha, Hrvatska kroz zanemarivanje mogućnosti koje proizlaze primjenom AI, svakim danom sve više zaostaje za ostatkom Europe i svijeta, i time ugrožava prosperitet gospodarstva u budućnosti.

Zaključak: Vrijeme je za hrabre poteze

Bez puno priče, Hrvatska može i mora odmah pokrenuti aktivnosti uvođenja AI-a i automatizacije u javnu upravu. Primjeri iz SAD-a, Estonije, i sve većeg broja država širom svijeta dokazuju kako je uvođenje AI u sve dijelove javne uprave ne samo poželjno, već i nužno za poboljšanje učinkovitosti, smanjenje troškova i modernizaciji gospodarstva i društva.

Poduzetnicima i građanima potrebna je javna uprava koja će raditi brzo, učinkovito i bez nepotrebne birokracije. AI ne može zamijeniti ljudski faktor u donošenju ključnih odluka, ali može eliminirati suvišne zadatke, ubrzati administrativne procedure i omogućiti službenicima jači fokusiraju na složenije poslove. Hrvatska ima kapacitete i potrebne stručnjake koji javnoj upravi mogu pomoći pri uvođenju AI u javni sektor, čime bi se povećala konkurentnost gospodarstva i poboljšala kvaliteta života građana. Vrijeme je prestati biti samo promatrač već početi djelovati u uvođenju AI u javnu upravu.