Umjetna inteligencija i Design Thinking: Inovacija na kvadrat

Aktivno koristeći metodologiju Design Thinking u proteklih osam godina, imao sam priliku svjedočiti koliko ova metodologija doprinosi u procesu kreiranju inovacija i učinkovitoj suradnji ljudi različitih profila, s konkretnim i u praksi primjenjivim rješenjima. Rad s brojnim tvrtkama, kako domaćim tako i stranim, potvrdio je kako Design Thinking može biti snažan alat za inoviranje i kreiranje rješenja usmjerenih na korisnika.

U suvremenom poslovnom okruženju gdje se tehnologija razvija brže nego ikad, pojava generativne umjetne inteligencije (AI) donosi ključne promjene u načinu na koji pristupamo mnogim poslovnim zadacima a time i primjeni Design Thinkinga. AI alati danas nisu samo dostupni, već postaju neizostavni dio velike većine poslovnih procesa osiguravajući pritom povećanje naše produktivnosti. Primjena AI alata unaprjeđuje svaku fazu Design Thinkinga, od preciznijih i učinkovitijih analiza do brže izrade prototipa i detaljnijeg testiranja. Oni omogućavaju bolje razumijevanje korisnika, brže kreiranje i testiranje ideje te stvaranje inovativna rješenja. Uz to, integracija umjetne inteligencije kroz primjenu AI alata u Design Thinking ne predstavlja samo tehnološki napredak, već priliku ostvarivanja kvalitetnijih, primjenjivijih i korisnijih rješenja. AI omogućava dublje razumijevanje korisnika i njihovih potreba, što doprinosi stvaranju rješenja koja dodaju stvarnu vrijednost.

Povezivanje umjetne inteligencije i dizajnerskog razmišljanja

U dinamičkom svijetu suvremenog poslovanja, inovacije su ključne za uspjeh. Stalni razvoj tehnologije, rastuća konkurencija i promjenjive potrebe korisnika potiču poduzeća neprestano tražiti nove načine za poboljšanje svojih proizvoda, usluga i procesa. Jedan od najprimjenjivanijih pristupa u suvremenom poslovanju zadnjih desetak godina koji se sve više koristi za postizanje ovih ciljeva je Design Thinking. To je je metodologija, pristup ili proces koji se koristi za rješavanje složenih poslovnih problema s primarnim fokusom na korisnika. Design Thinking uključuje pet faza: empatija, definiranje, ideacija, izrada prototipa, i testiranje. Međutim, unatoč svojoj učinkovitosti, Design Thinking se suočava s izazovima u suvremenom poslovnom okruženju, primarno kroz primjenu generativne umjetne inteligencije koja otvara nove mogućnosti za unapređenje. Kroz kombinaciju ljudske kreativnosti koju pruža Design Thinking, te preciznosti i brzine koju omogućuje AI alati, tvrtkama se pruža prilika unaprijediti učinkovitost, bolje odlučivati i povećati inovativnost.

Alati AI za Design Thinking

Postoje značajan broj raznih alata AI koji se mogu primijeniti u svakoj od pet faza Design Thinking procesa, a u nastavku dajem samo nekoliko primjera primjene alata AI u svakoj od faza.

Prva faza, Empatija, zahtijeva dubinsko razumijevanje potreba korisnika. Alati za analizu društvenih medija temeljeni na AI, poput Brand24, mogu analizirati podatke s platformi poput Facebooka identificirajući trendove korisničkog ponašanja. Dodatno, alati poput ChatGPT-a mogu pružiti brze povratne informacije korisnika, što dodatno produbljuje razumijevanje njihovih potreba. Faza Definiranja uključuje identificiranje ključnih problema koje je potrebno riješiti. Alati poput MonkeyLearn mogu obraditi povratne informacije korisnika, identificirajući ključne teme i sentimente. Pomoću ovih alata, tvrtkama se olakšava izvlačenje korisnih uvida iz velike količine podataka. U fazi Ideacije, koristi se brainstorming tehnike kako bi se kreirale ideje za stvaranje potencijalnih rješenja. Ovdje, primjerice Runway ML ili Ideanote.io, mogu generirati nove ideje na temelju naučenih obrazaca naših želja. Alat poput ChatGPT, Google Bart ili Microsoft Bing mogu omogućiti Design Thinking timovima u nalaženju i propitivanju različitih scenarija i njihovih mogućih ishoda, pomažući u odabiru najbolje ideje i dobivanja smjernica. Za fazu Izrade prototipa, alati temeljeni na AI mogu donijeti značajne uštede. Alati AI poput Uizard, Airbnb AI i Mockplus, na primjer, omogućuje korisnicima izrade digitalnih prototipova. U zadnjoj fazi procesa je Testiranje gdje AI alati mogu pružiti važne uvide u evaluaciji rješenja. Alati poput Google's AutoML mogu pružiti unaprijed izgrađene modele AI za različite zadatke, omogućujući tvrtkama testiranje predloženih rješenja bez potrebe za velikim timom stručnjaka za AI.

Budućnost dizajnerskog razmišljanja i umjetne inteligencije

Unatoč svim prednostima, korištenje AI alata u Design Thinking metodologiji nije bez izazova. Pored eventualnih financijskih izdataka (pretplate na AI alate), tvrtkama može biti problem nedovoljna educiranost zaposlenika o temi umjetne inteligencije, i tehnička složenost ugradnje AI u operativne procese tvrtke. Ipak, s obzirom na prednosti koje donosi primjena AI u poslovanju, trud i investicija se isplate. 

S obzirom na stalni razvoj AI tehnologija i rastuću dostupnost podataka, očekuje se da će AI postati sve integriranija u procese Design Thinkinga. To predstavlja priliku za svaku tvrtku, bez obzira na veličinu i sektor, educirati se u primjeni AI alata, bolje razumjeti korisnike, brže generirati ideje, učinkovitije izraditi prototipove te preciznije testirati rješenja. Kako se AI nastavlja razvijati i postaje sve pristupačnija, njen utjecaj na poslovanje je sve veći. Zbog toga, svaka tvrtka bi trebala započeti (ako već nije) istraživati mogućnosti koje AI nudi, kako bi se prilagodila ovom novom poslovnom okruženju. Na kraju krajeva, uspješno integriranje AI u Design Thinking može biti ključ za održavanje konkurentske prednosti u budućnosti.

S obzirom na sve, jedno je jasno: AI ne samo da transformira način na koji tvrtke primjenjuju Design Thinking, već oblikuje i budućnost inovacija. S daljnjim razvojem umjetne inteligencije, možemo očekivati kako će alati AI postati neizostavnim u arsenalu svake tvrtke koja teži prema inovacijama, uspjehu i održivosti poslovanja.