Hrvatska: Europski "regulatorni pješčanik" za umjetnu inteligenciju?

Prošli tjedan je Sam Altman, direktor OpenAI-a vlasnika ChatGPT-a, izjavio kako vjeruje da su Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) savršeno pozicionirani za oblikovanje međunarodnih propisa koji reguliraju korištenje umjetne inteligencije (AI). Altman je predložio UAE-u "regulatornog pješčanika" za razvoj napredne AI pod kontrolom ali izvan uobičajenih regulatornih ograničenja. Nastavno nedavnom usvojenom Zakonu o AI na razini Europske unije (AI Act), pitanje je može li Hrvatska unutar EU osigurati sličnu ulogu u modernizaciji propisa, poput one koju UAE želi na svjetskoj razini?

Nalazimo se na početku ere umjetne inteligencije koja će u sljedećem razdoblju redefinirati svjetski omjer snaga, pri čemu je neosporno kako će one države koji će brže napredovati u razvoju i primjeni AI postati moćnije i voditi svijet u budućnosti. U trenutku kad se tehnološke države poput SAD-a, Saudijske Arabije i Kine utrkuju u razvoju AI, EU traži ravnotežu između inovacije i društvene odgovornosti. No, upravo ta potreba za ravnotežom otvara vrata za inovativne pristupe regulaciji. Takvi pristupi omogućuju tvrtkama da u sigurnom okruženju testiraju svoje najnovije inovacije, dok regulatori stječu dublje razumijevanje tehnološkog utjecaja. Te pretpostavke otvaraju priliku za stjecanje važnosti kroz modernizaciju regulatornog sustava primjenom inovativnog pristupa regulaciji. Jedan od najvažnijih takvih inovativnih alata je „regulatorni pješčanik“, koji omogućuje tvrtkama testiranje novih proizvode i usluga pod nadzorom regulatornih tijela, unutar kontroliranog okruženja države. To je EU prepoznala još prije nekoliko godina kada je uspostavila koordinirane „regulatorne pješčanike“ za kreiranje upravo prihvaćenog zakonskog okvira za AI. Mehanizam „regulatornih pješčanika“ funkcionira tako da inovatori mogu eksperimentirati s AI u stvarnom okruženju, dok regulatorna tijela stječu bolje razumijevanje utjecaja tehnologije i priliku za prilagodbu zakonskih okvira koji podupiru inovacije uz istovremeno očuvanje javnog interesa i zaštite potrošača.

Hrvatska već desetljeće odzvanja kao reformatorska snaga u regulatornom prostoru, zahvaljujući njenim inicijativama koje su dobile priznanja UNDP-a, EU i Svjetske banke. S bogatim iskustvom u regulatornim reformama, Hrvatska bi mogla postati laboratorij za AI, gdje bi inovatori imali priliku testirati i razvijati svoje tehnologije u okviru jasnih i sigurnih smjernica. Zadnjih godine niz država EU i svijeta, poput Rumunjske, Italije ili Saudijske Arabije, temelje svoje regulatorne reforme na iskustvima Hrvatske. Nedavno, vodeći hrvatski stručnjaci s reformskim iskustvima iz 21 države, posjetili su Saudijsku Arabiju na temu potencijala AI u regulatornim reformama (RegTech). Iz niza sastanaka prepoznato je kako tema RegTech dobiva na snazi i temeljni je dio državne strategije razvoja. Saudijska Arabija odlučila je sama uložiti više od 20 milijardi dolara u razvoj AI do 2030. s ciljem sjecanja jedne od vodećih pozicija u svijetu na području AI.

U svjetlu priznate uspješnosti u ovom području, postoji očita prilika da Hrvatska postane pionir u modernizaciji propisa koji reguliraju razvoj i primjenu AI unutar EU. Hrvatska bi mogla pilotirati „regulatorni pješčanik“ specifičan za AI, u kojem bi inovatori mogli sigurno testirati i razvijati napredne AI tehnologije. Time bi poduzetnici mogli testirati nove tehnologije i poslovne modele bez potrebe za ispunjavanjem svih uobičajenih regulatornih zahtjeva, što omogućava brži i ekonomičniji razvoj inovacija. Primjenom „regulatornog pješčanika“ poduzetnici dobivaju i direktan kanal komunikacije s regulatornim tijelima, što im omogućuje izravne povratne informacije i smjernice o tome kako njihovi proizvodi ili usluge mogu biti usklađeni s budućim regulativama. Takav način kontroliranog eksperimentiranja smanjuje rizike povezane s neusklađenošću i potencijalnim kaznama, što poduzetnicima osigurava fokus na inovaciju umjesto na regulatornu usklađenost. S druge strane, regulatorna tijela bi mogla iz prve ruke vidjeti kako nove tehnologije i inovativni poslovni modeli funkcioniraju u praksi, što im može pomoći u razvoju dubljeg razumijevanja potencijalnih rizika i koristi, što je ključno za razvoj informiranih, relevantnih i pravednih regulativa.

Kako bi Hrvatska ostvarila ovaj ambiciozan cilj, neophodan je angažman s ključnim dionicima na nacionalnoj i razini EU kako bi se razvili planovi za implementaciju "regulatornog pješčanika" za AI. Time bi se stvorio ekosustav koji je u korak s tehnološkim napretkom, anticipira buduće trendove i pozicionira Hrvatsku kao uzor u postizanju harmonije između poduzetništva i regulative.