Davne 1965. godine Gordon Moore objavio je rad u kojem predviđa da će se broj tranzistora koji bi mogli stati na računalni čip udvostručiti svakih 18 mjeseci. Njegovo se predviđanje pokazalo iznimno točnim, toliko da je dobilo naziv Mooreov zakon. Međutim, vremena su se ubrzala i danas je eksponencijalno povećanje tranzistora po čipu dovelo do eksponencijalnog povećanja računalne snage i našeg ukupnog tehnološkog kapaciteta. Iako se danas Mooreov zakon počinje dovoditi u pitanje zbog toga što tranzistori ne mogu biti manji nego što jesu, principi tog zakona i dalje vrijede jer tehnologija nastavlja eksponencijalno napredovati.
Kad su se razvila prva računala, bilo je jednostavno pratiti najnovije trendove u poslovanju i tehnologiji. Ali kako je vrijeme odmicalo, brzina kojom se tehnologija poboljšava postala je skoro nemoguća za pratiti. Osjećaj takve tehnološke vrtoglavice rezultat je linearnog razmišljanja. Nažalost, ljudska bića su prirodno sklona i naučena razmišljanju iz linearne perspektive kod koje se vjeruje da će nas postepena promjena malo po malo dovesti do napretka. S druge strane, najveći izazov u prepoznavanju eksponencijalnog trenda je to što nam se čini nerauzmljivim, neobećavajućim i neisplativim u usporedbi s inkrementalnim linearnijim trendovima na koje se oslanjaju tradicionalnije tvrtke. Primjer toga su bile relativno loše početne performanse digitalnog streaminga audio i vizualnih sadržaja u vrijeme kada su brzine Internet bile niske, isto kao što nam se danas čine tehnologije umjetne inteligencije ili autonomnih automobila.
Zašto je razmišljati eksponencijalno toliko važno?
Ljudski mozak je naučen razmišljati linearno jer razina promjena koje se događaju u našem okruženju nikada nije bila tako brza, niti će ikada biti sporija. Linearan način razmišljanja odgovarao je potrebama industrijskog doba ali s eksponencijalnim razvojem znanja, koje se duplicira svakih 12 sati, i tehnologije više nije dostatan za razumijevanje i prilagodbu ljudi i tvrtki promjenama koje se događaju oko nas. Tranzicija s linearnog načina razmišljanja pomoći će nam biti spremniji za promjene koje donosi budućnost, i osigurati nam ispravan put kako možemo ostati relevantan profesionalac te kako upravljati tvrtkama prema višoj konkurentnosti. Za lidere koji planiraju preuzeti odgovornost vođenja u digitalnom dobu, važno je napustiti linearne načine razmišljanja i umjesto toga naučiti kako razmišljati eksponencijalno.
Kako razviti eksponencijalno razmišljanje?
Trenutno su tek u nastajanju formalne edukacije ili tečajevi koji mogu pomoći u tranziciji iz linearnog u eksponencijalno razmišljanje, ali to vas ne treba ograničavati. Naime, samo sektor obrazovanja je već neko vrijeme disruptiran i trenutno je u razdoblju velike transformacije. Međutim, za sve koji razumiju i spremni su se prilagoditi za vremena ispred nas, možda je najbolji put započeti sa jednostavnim ali učinkovitim promjenama poslovne svakodnevice. Evo i tri konkretna primjera koji će vam pomoći u tranziciji prema eksponencijalnom razmišljanju. Prva promjena koju možete uvesti je kontinuirano eksperimentiranje s novim i još u praksi nedokazanim tehnologijama. Pokušajte uvijek kada imate priliku iskoristiti prednosti disruptivne tehnologije u vašem poslovanju, pri tom ne uspoređujući je sa postojećim tehnologijama, alatima i procesima koje sada koristiti i ne razmišljajući o povratu na investiciju (ROI) u primjeni tih tehnologija. Mnogim liderima se takav način eksperimentiranja čini kao gubljenje vremena, ali u današnjem svijetu to je nužnosti s kojim želimo upoznati novu tehnologiju i njene mogućnosti prije nego li na ona neočekivano disruptira. Druga promjena koja će vam pomoći je da se ne oslanjate na uspjehe ili neuspjehe iz prošlosti. Naime, većina poduzetnika i vrhunskih menadžera koji iza sebe imaju velike poslovne uspjehe često su njima zaslijepljeni, pa stoga nisu skloni promjenama koje ne donose mjerljive rezultate u kratkom roku. To u današnjem digitalnom svijetu postaje ozbiljno ograničenje i razlog neuspjeha nekada uspješnih lidera jer ih ograničava u hrabrosti i providnosti koji su potrebni kako bi stvorile nove vrijednosti. Načini kako se donedavno vodilo poslovanje i tako ostvarivali golemi poslovni uspjesi, u digitalnom dobu više nisu jamstvo za uspjeh u sadašnjosti, i još manje u budućnosti. Stoga, budite hrabri u svom razmišljanju i ne dopustite da prošli uspjesi ili ograničenja diktiraju vaše buduće planove. Treće, ali ne manje bitno, je propitivanje ustaljenih poslovnih normi, praksi i alata. Potaknite generiranje ideja kod sebe i svojih kolega jer način na koji smo stvarali vrijednosti u prošlosti možda više nisu optimalni za sadašnjost ili budućnosti. Čak i kada je pred vama očito rješenje, ono možda nije najbolje rješenje. Naizgled lude i neizvedive ideje mogu biti najbolji način za iskorištavanje eksponencijalnog rasta. Odličan primjer je korištenje eksponencijalnih alata poput Design Thinkinga koji omogućava drugačiji pristup rješavanju problema i daje izvanredne rezultate neovisno o sektoru ili industriji, proizvodu ili usluzi.
Na kraju, ovo su smjernice kako početi ali je važno kontinuirano mijenjati navike i uvoditi metode i alate za agilno strateško i operativno poslovanje. Razvoj prema eksponencijalnom razmišljanju biti će najčešće povezan s tehnologijama, ali je isto tako jako važno razvijati osobnu i poslovnu agilnost na način da osnažimo vještine na područjima empatije, mašte i etike, jer ćemo tako izgraditi organizacijsku kulturu koja je sposobna primijeniti i prilagoditi tehnologiju našim stvarnim potrebama, bolje razumjeti naše korisnike i zaposlenike, te imati značajno veći utjecati na kreiranje budućnosti.